Menu
U ranim dvadesetim godinama prošlog stoljeća u sokolaškim društvima u Varaždinu grupa svestranih sportaša i entuzijasta počela je njegovati atletske discipline. Nastupali su na atletskim natjecanjima pa je 1920. godine zabilježen prvi nastup varaždinskih atletičara na natjecanju u Zagrebu. Treniralo se, trčalo po puteljcima dravske šume, dravskim pašnjacima, na prostranim poljima oko Varaždina, a tehničke discipline skok u vis i skok u dalj isprobavalo se bez jame i pijeska na travi kod gradske gombaone.
Kako je među sportašima raslo zanimanje za atletiku te je 1932. godine osnovan Varaždinski atletski klub, kao sekcija pri športskom klubu „Slavija“ koji se razvijao uz tekstilnu tvornicu „Tivar“. Uskoro su na prostoru uz nogometno igralište, današnjeg gradskog nogometnog stadiona Varteks, izgrađena kružna atletsko biciklistička staza, skakališta i bacališta pa je time započela organizirana atletika u Varaždinu.
Nova atletska lokacija je bila privatna livada izvan grada na prostoru današnjeg Sportskog centra Sloboda gdje se zalaganjem Dragutina Grimsa i Artura Takača gradi novi atletski sportski park za atletiku. Izgrađena je kružna staza od 333 metara i ostala atletska borilišta za koje je nacrte izradio Dragutin Grims. Izgradnjom atletskih borilišta jača i interes sportaša za bavljenje atletskim disciplinama pa se organiziraju atletska natjecanja i sve se više mladih bavi „kraljicom sportova“.
Daljnji razvoj sporta općenito pa i atletike zaustavio je 2. svjetski rat. Završetkom ratnih operacija pokrenula se atletika i Atletski klub mijenja naziv u Sloboda koji se uz neke kraće periode dodavanja imena sponzora održao do danas.
1987. godine izgradnjom novog sportskog centra Sloboda sa svim potrebnim atletskim borilištima i opremljen svom potrebnom opremom te IAAF certifikatom, atletika je doživjela puni procvat. Uz odlične uvjete stasaju nove grupe izvrsnih atletičarki i atletičara. Obnavljanje i opremanje atletskih borilišta uvijek je bilo u fokusu lokalnih vlasti i nije se dopustilo propadanje pa su i danas u odličnom stanju. Atletska borilišta i oprema Sportskog centra Sloboda obnovljena su 2019. godine te posjeduju certifikat potreban za priznavanje svih rezultata.
Mlada varaždinska atletika je već 1936. godine imala učesnika na Olimpijskim igrama u Berlinu, uspješno je u prednatjecanju koplje bacao Rudolf Markušić član Slavije.
Na olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine Zvonko Bezjak je osvojio 6. mjesto u bacanju kladiva.
Željko Knapić je 1980. godine nastupio na Olimpijadi u Moskvi u disciplinama 400 metara i štafeti 4 x 400 metara.
Na olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine Sara Kolak je kao debitantica pobijedila i osvojila zlatnu medalju.
Naše članice i članovi postizali su mnogo rekorda, osvojili nebrojene titule prvaka bivših država i Republike Hrvatske. Mnogi naši nastupali su u odabranim državnim reprezentacijama u svim uzrasnim kategorijama na prvenstvima Balkana, Mediteranskim igrama, na Univerzijadama, prvenstvima Europe i Svijeta. Na međunarodnim nastupima članice i članovi Slobode bili su nezaobilazni i postizali su vrijedne rezultate.
Varaždinski atletičari i sportski entuzijasti bili su inicijatori i predvodnici sportskih natjecanja u Hrvatskoj i bivšoj državi od organizacije stadionskih natjecanja, trčanja u prirodi do uličnih i cestovnih utrka. Svojevremeno se u Varaždinu i okolici održavalo dvadesetak masovnih cestovnih utrka koje su obilježile Varaždinski pokret trčanja. Organizirana su specifična trkačka natjecanja 10, 20, 50 i 100 kilometara na stazi. Organizirana je prva cestovna utrka na 100 kilometara čija je trasa obuhvatila cijelo područje Varaždinske županije. Specifična Novogodišnja utrka sa startom u prvim sekundama Nove godine doživjela je 44 izdanja. Redovito se organiziraju školska natjecanja pa se iz masovnih učeničkih nastupa selektiraju najbolji i najuporniji koji ostaju trenirati i nastupati pod vodstvom kvalificiranih trenera.
Zahvaljujući sportskim i smještajnim uvjetima u Varaždinu su održavana značajna međunarodna atletska natjecanja, od Europskog juniorskog prvenstva u atletici, Europskog prvenstva osoba s mentalnim poteškoćama i Europskog ekipnog prvenstva. Redovito svake godine Atletski klub Sloboda organizira više prvenstava Hrvatske. Vodstvo Kluba bila je inicijator osnivanja Hrvatske atletske lige sjever koja okuplja sve kategorije natjecatelja sjevernog dijela Hrvatske i kao najmasovnija pružila je ljepotu atletike od limača do veterana. Za sva ta natjecanja najveći dio organizacije odradili su vrijedni sportski radnici volonteri, bivši natjecatelji i roditelji naših članova. Prepoznati smo kao marljivi i stručni organizatori, a Varaždin kao uljuđeni grad poželjan za boravak i natjecanja sportaša.
U Klubu se oduvijek vodila brigu o članovima pa se osim o treniranju i nastupanju na natjecanjima pomaže u školskim i fakultetskim obavezama, pomažemo materijalno potrebitima i tako trasiramo mlade živote u najosjetljivijim godinama razvoja. Nisu dovoljni samo dobri ili izvanredni sportski rezultati, tražimo dobre ocjene u redovitom obrazovanju, kako bi nakon sportske karijere imali svoja zanimanja, svoj kruh. Takav stav je rezultirao da donedavni aktivni natjecatelji na atletskim borilištima završavaju školovanja i studije, a ostvaruju i znanstvene karijere pa su osmorica doktori znanosti, a petero su redoviti profesori na fakultetima a u Atletskom klubu Sloboda radi trener doktora kineziologije.
Kroz početni atletski trenažni ciklus u Atletskom klubu Sloboda prošli su brojni poznati varaždinski sportaši koji su ostvarili vrhunske rezultate u drugim sportovima.
Varaždin je regionalni atletski centar, a Atletski klub Sloboda je predvodnik amaterskog sporta u Varaždinu. Naš rad i izvanredne uspjehe naših članova prepoznao je u grad Varaždin pa je izvanredno financirao dio naših programa. Aktivnosti Kluba redovito su financirani preko Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, grada Varaždina i Saveza sportova Varaždinske županije. Veliku materijalnu, stručnu i organizacijsku podršku radu Kluba pruža Hrvatski atletski savez. Redovito su najbolji natjecatelji kategorizirani sportaši u razvojnim programima Hrvatskog olimpijskog odbora što je značajna pomoć proračunu Kluba.